Prema podacima iz 2012. godine industrija čini 17% potrošnje energije što ju čini dobrim kandidatom za planirane uštede energije. Ako se u obzir uzme pad potrošnje od 2007 (kada je trošila 22,5 % energije), te porast posljednjih godina zbog ponovnog intenziviranja proizvodnje. Ulaganjem u energetsku učinkovitost omogućuje se racionalizacija troškova i poboljšanje proizvodnih procesa te veća konkurentnost. Za poboljšanje energetske učinkovitosti Fond za zaštitu okoliša osigurao je poticajna sredstva što povećava isplativost implementacije ovakvih mjera.

U Hrvatskoj od 1997. godine postoji Mreža industrije energetske efikasnosti, koja ima za cilj povezati potrošače energije, stručnjake, državne institucije i druge zainteresirane strane u funkcionalnu strukturu. Treba izdvojiti ključne industrijske grane u kojima će se provesti mjere energetske učinkovitost kao što su uspostave sustava za gospodarenje, praćenje i analizu korištenja energije, postavljanja ciljeva racionalizacije korištenja energije te informiranja i edukacije zaposlenih. Nakon prepoznavanja ključnih grana potrebno

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tvrtkama je nudio niz programa poticaja u kojima su imali priliku koristiti bespovratna sredstva ili beskamatne zajmove, u skladu s odredbama Uredbe o de minimis potporama (potpore male vrijednosti) koje imaju za cilj zaštitu tržišnog natjecanja.

Sufinancirali su se energetski pregledi odnosno certificiranje te uvođenje sustava upravljanja energijom ISO 50001, za što se moglo dobiti i do 50.000 kuna poticaja. Energetski pregledi su ključni kako bi se prepoznali načini neučinkovitog korištenja energije i donijeli prijedlozi mjera kojima bi se smanjila potrošnja i provela optimizacija proizvodnog procesa. Velika poduzeća su prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti dužna izraditi energetski pregled svake 4 godine, s tim da prvi certifikat moraju napraviti najkasnije do 5.12.2105. godine. Ministarstvo gospodarstva  vodit će javni registar svih takvih izvješća, a poduzeće ima obvezu čuvati izvješća najmanje deset godina. Iznimku čine ona poduzeća koja uvedu sustav upravljanja energijom ISO 50001 jer se u sklopu upravljanja redovno provode energetski pregledi te prati potrošnja energije.

Za one tvrtke koje žele povećati energetsku učinkovitost proizvodnog procesa, Fond je sufinancirao i izradu projektne dokumentacije te samu provedbu projekata energetske učinkovitosti koji se odnosi na sve mjere izuzev zahvata na ovojnici zgrade te gradnje novih postrojenja. Izradu projektne dokumentacije Fond je sufinancirao s maksimalno milijun kuna po korisniku, dok je za konkretne projekte bilo moguće dobiti do 1,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Poticalo se i korištenje obnovljivih izvora energije odnosno suproizvodnja i proizvodnja energije uz pomoć, primjerice, fotonaponskih modula, vjetroturbina ili biomase.

Osim za mjere energetske učinkovitosti u zgradama i postrojenjima, tvrtke su se mogle prijaviti i za sufinanciranje nabave električnih i hibridnih vozila te treninge eko vožnje za zaposlenike, za što su mogle ostvariti poticaje i do 200.000 kuna, a smanjiti potrošnju goriva za 8-18%. Dodatna je sredstva moguće bilo dobiti za pregradnju vozila na stlačeni prirodni plin ili električni pogon, za kupnju električnih bicikala te programskih rješenja koja optimiziraju distribucijske rute.

izvor: FZOEU.hr